Get Adobe Flash player

Preventiva

VATROGASNA PREVENTIVA

Vatrogasna preventiva, t.j. preventivne mjere zaštite od požara su skup mjera i radnji koje čovjek treba poduzeti da ne dođe do požara.
U Republici Hrvatskoj vatrogasci bilježe godišnje između 20 i 25 tisuća raznih intervencija, od kojih preko 60 % čine požarne intervencije. Pritom vatrogasci utroše blizu 400 tisuća radnih sati, a nastale štete mjere se čak u milijardama kuna. Tako požarne štete u prosjeku iznose preko dvije milijarde kuna godišnje, pri čemu prosječno brojimo više od 30 poginulih, te preko 150 ozlijeđenih osoba godišnje. Npr., katastrofalne 2000. godine u požarima raslinja (požari neobrađenog zemljišta, šuma, makije, poljoprivrednih površina) izgorena površina iznosila je blizu 130 tisuća hektara, što čini više od 2 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Štete bi bile zasigurno višestruko veće, da vatrogasci, ali i cjelokupno građanstvo nije uložilo nadljudske napore u obuzdavanju vatrenih stihija. Iz navedenih statistika također je razvidno da hrvatski vatrogasci u prosjeku dnevno izlaze na pedesetak intervencija.

NAČINI IZAZIVANJA POŽARA

Osnovni način izazivanja požara je ljudski nehat i nepažnja, i u godišnjim statistikama rijetko se spušta ispod 80 %. Među značajne i često isticane načine izazivanja požara ubrajaju se namjerno izazivanje požara, te dječja igra.
Nestručno rukovanje strojevima i alatima, nestručno održavanje oruđa, uređaja, instalacija i opreme, nestručno i nesavjesno izvođenje građevinskih i ostalih radova, nepažnjom napravljeni građevinski i konstrukcijski nedostaci, nepravilna uporaba vatre te igra s njom, namjerno izazivanje požara, alkoholizam, prikrivanje kaznenih djela, psihička poremećenost i namjerno podmetanje požara neke su od opasnih ponašanja koja izazivaju požar. Prirodne pojave kao što su udari groma, vulkani i sl. su puno rjeđi uzročnici požara, i u statistikama se vode kao ostali načini izazivanja požara.
Svatko od nas može i mora pažljivim i odgovornim ponašanjem spriječiti da do požara uopće i dođe, a ako se ovaj ipak pojavi, uz odgovarajuće mjere opreza pogasiti početni požar pomoću raspoloživih priručnih sredstava. Jer načelno vrijedi sljedeće zlatno pravilo vatrogastva:
"Većina požara u prvoj minuti gasi se čašom vode. U drugoj minuti je potrebna posuda vode i pomoć druge osobe, a već u trećoj minuti potrebna je organizirana i uvježbana vatrogasna postrojba". Činjenica da veliki požari nastaju od malih osim onih koji nastaju eksplozijom, daje nam mogućnost da priručna sredstva za gašenje požara maksimalno djelotvorno iskoristimo.
Danas nam u kući, u školi i poslovnim zgradama stoje i moraju stajati na raspolaganju, označeni i nadohvat ruke, vatrogasni aparati za početno gašenje, te zidni hidranti. Bilo bi poželjno da se vatrogasni aparat nalazi u svakom domaćinstvu i vozilu.

UZROČNICI POŽARA

Uzročnici požara dijele se prema vrsti energije iz koje nastaje toplina koju prima izvor paljenja

1. Toplinska energija
a) otvorena vatra: šibice, svijeće, upaljač, aparat za zavarivanje i rezanje
b) gorivi dijelovi tvari: opušak, žar, streljivo, pirotehnički materijal
c) ložišta i dimnjaci
d) postrojenja za zagrijavanje

2. Električna energija
a) kratki spoj, udar groma, preopterećenje vodova
b) termički aparati i uređaji: štednjaci, kaloriferi, termoakumulacione peći
c) grijaća tijela: žarulja, bojler, stroj za pranje rublja

3. Kemijska energija
a) kemijska reakcija,
b) samozagrijavanje i samozapalenje
c) eksplozije

4. Mehanička energija
a) trenje
b) brušenje
c) iskrenje
d) udar
e) tlak

Povjesnica DVD-a

povjesnica dvd